VERTIKALNI ŽIVOT, IZLOŽBA MAJE MARKOVIĆ I LIDIJE BUTKOVIĆ MIĆIN
Vertikalni život
Maja Marković i Lidija Butković Mićin
20/11 – 13/12/2025
NOVA BAZA, Nova cesta 66
otvorenje: četvrtak 20. 11. u 19 sati
radno vrijeme: utorak – petak: 16 do 20 sati, subota: 11 do 15 sati
Ulaz slobodan!
Trešnjevački kvart Srednjaci, a posebno tri tornja u Ulici braće Domany koje je projektirala Stanka Kovačić in der Muehlen, bili su predmet istraživanja vizualne umjetnice Maje Marković i povjesničarke umjetnosti Lidije Butković Mićin. Zajedno i odvojeno, svaka svojim alatima, s podjednakim interesom za arhivsku građu i za življeno iskustvo, autorice su artikulirale svoje viđenje “vertikalnog života”. Dok se arhivska kontekstualizacija Lidije Butković Mićin bavi izgradnjom Srednjaka nakon velike poplave i različitim aspektima izgradnje triju tornjeva, Maja Marković ih u galerijskom prostoru tretira kao amblematične forme koje dobivaju svoj volumen, vrijeme i zvuk.
Iz teksta Lidije Butković Mićin:
“U drugoj polovici dvadesetog stoljeća Zagreb prolazi kroz razdoblje intenzivne modernizacije, u kojem stambena izgradnja postaje jedno od ključnih sredstava oblikovanja novog urbanog identiteta grada. Planirana naselja, obilježena plantažama nebodera (Tomislav Odak), nisu predstavljala samo funkcionalni odgovor na demografske i ekonomske izazove, već i konkretizaciju ideje o modernom načinu života. Arhitektura stanovanja, poduprta suvremenom građevinskom tehnologijom i usmjerena prema racionalnim, planski organiziranim formama, odražavala je ambicije tadašnjeg društva koje je u prostoru tražilo potvrdu vlastitog napretka.
Tornjevi u Srednjacima nastali su u tom ozračju društvenog optimizma poratnih desetljeća. Kao prostorni orijentiri i arhitektonski eksperiment, oni svjedoče o trenutku kada je vertikalnost postala sinonim urbanosti, kada se činilo da se bolji život može projektirati – u tlocrtima, pročeljima i kolektivnim prostorima stambenih zgrada i naselja. U njima se zrcali susret dvaju urbanih svjetova – tradicionalne Trešnjevke i modernističke vizije grada budućnosti. Ova izložba vraća se tim tornjevima kako bi sagledala njihovu višeslojnu povijest, kao arhitektonske, društvene i kulturne dokumente svog vremena, ali i uspostavila dijalog između arhivskog istraživanja i svakodnevice stotina ljudi koji u njima i danas žive, prilagođavajući prostore modernističke baštine svojim navikama i očekivanjima. (...)
Stambena kriza 21. stoljeća potaknula je ponovno otkrivanje europskog (i jugoslavenskog) socijalnog stanovanja, promatranog kroz prizmu javnih politika, prostornog dizajna i stvarnog životnog iskustva stanara. Sagledavanje društvene povijesti visokih naselja moglo bi doprinijeti raspravama o budućim nacionalnim programima stanogradnje. Iz prošlih iskustava projektiranja, izgradnje, upravljanja i održavanja visokih stambenih kompleksa moguće je izvući pouke koje ostaju relevantne i za današnje, kao i za buduće oblike visokogradnje, omogućujući potvrđivanje ili propitivanje postojećih mitova i uvriježenih predodžbi o životu u visini, ali i dublje razumijevanje aspekata u kojima je takav oblik stanovanja funkcionirao uspješno ili problematično. Otkrivanje tornjeva u Srednjacima, dakle, nije tek povratak jednoj epizodi modernističke arhitekture, nego prilika da kroz njihovu materijalnu i simboličku prisutnost preispitamo što za suvremeni Zagreb znači ideja zajedničkog stanovanja i urbanog napretka.”
Izložba je dio programa Muzej susjedstva Trešnjevka - živa baština i sufinancirana je sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH. Program BLOK-a u 2025. podržava Zaklada “Kultura Nova”.
