TREŠNJEVAČKE IGRAČICE - CRTICE IZ SPORTSKE POVIJESTI KVARTA

Large_igra_ice_postovi

 

izložba:

24. 4. – 18. 5. 2024.

Nova BAZA, Nova cesta 66

 

otvorenje:

24. 4. u 19h

 

Svaka karika u današnjoj sportskoj industriji potvrđuje i nastavlja nejednakost: mali lokalni klubovi koprcaju se u kaljuži dok se korporacije koje vode europske nogometne lige čine svemoćne, lašte se individualna sponzorstva dok školska i kvartovska igrališta propadaju. U tom procesu zakucavanja moći i hijerarhija, određeni su sportovi uvijek ostajali “na klupi”, kao i one koje su se sportom bavile - igračice, sportske radnice i rekreativke.

Ovom izložbom želimo iz zaborava izvući, pa i prvi put pamćenju privući, važna imena trešnjevačkog ženskog sporta, klubove velike i male, sportove manje i više popularne, profesionalne i amaterske, kao i nevidljivi rad u pozadini sportskih kolektiva, u periodu od 20-ih do kraja 80-ih godina dvadesetog stoljeća. Svoj smo pogled usmjerile prema sportašicama koje su osvajale svjetske i europske titule usprkos sustavnim sputavanjima, kao i prema radnicama koje su prale i šivale dresove u kojima su drugi iskoračili izvan četiri zida kuće i kvarta. Zanimalo nas je kako su svoje utakmice na satu tjelesnog odgoja opisivale učenice osnovnih škola, zamišljale smo kako su izgledale sportske radnice o kojima smo u arhivima pronalazile svega par rečenica. I na Trešnjevci, kao i drugdje u svijetu, u zaborav su brzo padale sportske radnice prvog reda, igračice klubova koji su proslavili kvart, poput košarkaškog kluba Monting, a kamoli one prema kojima fotoaparati i diktafoni nikad nisu bili ni usmjereni. 

Naše su trešnjevačke igračice stoga pralje i kuharice, hazenašice koje su organizirale tvorničke radnice i odbijale stati u redove fašista, osvajačice europskih i svjetskih titula kojima kruli u želucu, profesorice u školama i učenice s loptom u rukama. One nam pokazuju da se za i kroz narodni sport vrijedi boriti. Iza rada na ovoj izložbi ostaje nam i spoznaja da je još mnogo prostora koje valja otvoriti i priča koje treba istražiti. Jednom smo izložbom mogle obuhvatiti samo komadić ženskog sportskog trešnjevačkog svijeta, ali već se i u njemu vidi čitav univerzum nepravde i isključivanja, drugarstva i otpora.”

Ivana Perić, Ana Kutleša i Dunja Kučinac

 

 

radno vrijeme galerije: 

uto - pet 16 - 20h

sub 11 - 15h

 

Ulaz je besplatan.

 

Tijekom trajanje izložbe, na RSC Jarun bit će privremeno postavljena tri panela na kojima su prva učiteljica gimnastike u Hrvatskoj Ivana Hirschmann, hazenašica i nogometašica Zdenka Kunštek te pozadinska radnica NK Trešnjevka Julka Prpić. Ovom intervencijom želimo dati snažniju vidljivost ženama koje su na različite načine doprinijele razvoju domaćeg sporta. U neposrednoj blizini Aleje velikana hrvatskog sporta, jedinog većeg gradskog područja posvećenog sportskom komemoriranju, preispitujemo tko i kako ostaje zapamćen u sportskoj povijesti.

 

autorice: Ivana Perić, Ana Kutleša i Dunja Kučinac

autorica ilustracija i stripova: Ena Jurov

partner: Centar za kulturu Trešnjevka

dizajn postava i grafičkih materijala: Petra Milički i Katarina Perić

vizualni identitet MST-a: Hrvoje Živčić i Zoran Đukić

tehničko rješenje postava: William Linn

oblikovanje svjetla: Luka Matić

asistentica produkcije: Maja Blažević

 

originalni eksponati: Hrvatski športski muzej (glavni posuditelj građe), Andreja Gregorina, Muzej susjedstva Trešnjevka

 

U pripremi izložbe korištena je građa iz javnih ustanova: Hrvatski športski muzej, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zagreba, iz virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Trešnjevka te iz tiskovina: „Trideseta godišnjica Športskog društva Trešnjevka“, izdavač: NK Trešnjevka, 1956., „Bernard Vukas: 50 utakmica u državnom dresu“, izdavač: NK Hajduk Split, 1956., „Sport za svakoga“, Hrvoje Macanović, izdavač: NK Trešnjevka, 1958., „25 godina Industromontaže – Od Martinovke do Industromontaže“, izdavač: Sportske novosti 1970., „Radnički sportski pokret Jugoslavije do 1945.“, izdavač: Alfa, 1972., „Radničko sportsko društvo Metalac: zlatne godine (1929-1979)“, izdavač: Radničko sportsko društvo Metalac, 1979., „Trideset godina Radničkog sportskog društva Trešnjevka“, izdavač: R. S. D. Trešnjevaka, 1981., „Crvena Trešnjevka“, Drago Zdunić i Slobodan Žarić, izdavač: Institut za radničku historiju radničkog pokreta Hrvatske, Spektar i Skupština općine Trešnjevka, 1982., Zlatna knjiga zagrebačkog kuglanja, Eduard Hemar, Zagrebački kuglački savez: Libera  editio, 2016., „HAŠD Mladost Zagreb“, izdavač: HAŠD Mladost, 1992., „Univerzijada ‘87“, izdavač: Izdavački komitet Univerzijade ’87., Zagreb 1988., "Kratka povijest ženskoga nogometa u Hrvatskoj/Jugoslaviji u međuratnom razdoblju", Stipica Grgić, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2018., izdanja Sportskog almanaha Zagreba iz godina 1966., 1967., 1968. i 1974., Sportske novosti (iz arhive Knjižnica grada Zagreba), Godišnji izvještaj Narodne osmogodišnje škole (Nova cesta) 1958/59., Život i rad Osnovne škole „bratstvo i jedinstvo“ 1959/60., 1960/61., 1961/62., 1962/63., Osnovna škola Dobojska BB, povodom 15. godišnjice oslobođenja grada, 1960., Naš polet, list učenika Osnovne škole Selska cesta (Augusta Šenoe), 1966/1967. 

 

Dio informacija dobiven je kroz razgovore s osobama na različite načine vezanima za trešnjevački i ženski sport, a to su: atletičar i atletski radnik Milan Orešković, kuglački trener Marko Kujundžić, sportski novinar Mićo Dušanović, košarkašica Mira Bjedov i košarkašica Jasna Pepeunik, trener zagrebačkog dizačkog kluba Metalac Branko Zemunik. 

 

Posebno se zahvaljujemo Andreji Gregorini i Mići Dušanoviću na ustupanju građe iz privatnih arhiva te kustosu Marijanu Sutloviću iz Hrvatskog športskog muzeja na svesrdnoj pomoći tijekom pripreme izložbe. Hvala i Srđanu Kovačeviću, Relji Kneževiću, Štefki Batinić i Sanji Nekić iz Hrvatskog školskog muzeja.

 

 

Projekt je dio programa Muzej susjedstva Trešnjevka – živa baština i sufinanciran je sredstvima Grada Zagreba. Projekt podržava Zaklada SOLIDARNA kroz Fond za žene u sklopu Programa za razvoj civilnog društva. Godišnji program BLOK-a u 2024. godini podupire Zaklada Kultura nova.

 

program