RAZVOJ TREŠNJEVKE: BORBA PERIFERIJE ZA URBANI STANDARD

Large_4._b-365-009

 izvor: Hrvatski državni arhiv (HR-HDA-1422)

 

seminar i izložba

BAZA, Nova cesta 66, Zagreb

 

PROGRAM

izložba: 8. — 15. 11. 2022.

radno vrijeme:  od utorka do petka: 16 — 20h,  subota i nedjelja: 11 — 15h

 

tematska šetnja i razgovor: subota, 12. 11. u 11.00  (polazak ispred Name na Trešnjevačkom trgu)

sudjeluju: Tamara Bjažić Klarin, Nikša Božić, Lidija Butković Mićin i Filip Pračić

 

Na primjeru gradske četvrti Trešnjevka, kao relativno malom prostoru, moguće je iščitati različite i nerijetko kontradiktorne urbanističke procese i planerske prakse karakteristične za 20. stoljeće. U međuraću u Kraljevini Jugoslaviji Trešnjevka je istodobno industrijska četvrt i radnički slum – na poljoprivrednom zemljištu ilegalno izgrađenih kuća, čiji se stanovnici bore za svoje pravo na osnovnu komunalnu infrastrukturu, ali i planirano naselje za niži srednji sloj opremljeno jednim od prvih dječjih igrališta. U socijalističkoj Hrvatskoj Trešnjevka je pak dobar primjer tzv. slum clearancea, odnosno modernističkih zasijecanja u izgrađeno supstandardno tkivo kojima se čisti prostor za suvremenu stanogradnju i implementaciju tri urbanističko-arhitektonska ansambla za kulturu i obrazovanje, opskrbu i rekreaciju – današnji Park Stara Trešnjevka, Trešnjevački trg i Trg sportova s pratećom zelenom infrastrukturom.

U oba razdoblja, konkretno od 1928. do 1934. te od 1947. do 1952./1953., stanovnici Trešnjevke aktivno participiraju u izgradnji svoje četvrti putem Komunalne organizacije južne periferije i Narodne fronte V. rajona. Razlika između dva razdoblja je višestruka sa stajališta same provedbe i brojnosti rezultata predstavljenih na izložbi na pet povijesnih karata na kojima se čita transformacija prostora, njegova popunjavanja, reguliranja i opremanja. Ono što im je zajedničko jest ista razina društvene i političke volje da bolji životni uvjeti radništva, u stalnom fokusu javnosti putem dnevnih tiskovina, postanu prioritet gradskih, a nakon rata i državnih politika. Sliku tog dugo sanjanog suvremenog života na izložbi vizualizira propagandni film druge (1958.) od tri izložbe „Porodica i domaćinstvo“ održane na Zagrebačkom velesajmu. Tema te izložbe je upravo gradska četvrt i njezine stambene zajednice koji zadovoljavaju sve osnovne životne potrebe svojih stanovnika. 

Posljednja tri desetljeća svjedočimo reverzibilnim procesima. Ponovno ulazimo u zonu spekulacije, ovaj puta maksimalne eksploatacije zemljišta zamjenom obiteljskih kuća, u zonama sa za njih dimenzioniranom komunalnom infrastrukturom, višestambenim zgradama. Podređivanje kvalitete stanovanja profitu prati i izostanak planiranja prostora svakodnevnog življenja društvenim sadržajima o kojima se više računa vodilo čak i prije Drugog svjetskog rata. Evidentno je da navedene transformacije koincidiraju s promjenama društveno-političkog uređenja.

Program obuhvaća izložbu u BAZI, tematsku šetnju i razgovor u kojem uz autoricu sudjeluju Lidija Butković Mićin, Nikša Božić i Filip Pračić. Tematska šetnja autorice izložbe Tamare Bjažić Klarin ukazat će na urbanističku genezu Trešnjevke u relaciji s mijenama društveno-političkih sistema prve polovice 20. st. na primjeru tri urbanističko-arhitektonska ansambla socijalističkog društva: kompleks s Robnom kućom NAMA na Trešnjevačkom trgu,  potez Srednje škole u Dobojskoj i Stari park Trešnjevka s Centrom za kulturu Trešnjevka, te  Trg sportova sa zimskim plivalištem, hotelom i Domom sportova. Razgovor je usredotočen na alate, planerske prakse i zakonodavni okvir, kojima je socijalističko društvo omogućilo sanaciju prostora, kao i na njihovu demontažu od 1990-ih.

 

Seminar je realiziran u sklopu programa “Mikropolitike 2022: Transformacije grada - od kapitalizma do socijalizma i natrag” i znanstvenog projekta “Formalni, teorijski i društveni aspekti proširenog pojma arhitektonske i umjetničke baštine u drugoj polovini 20. stoljeća” Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

 

organizator: BLOK - Lokalna baza za osvježavanje kulture

u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti

 

autorica: Tamara Bjažić Klarin

kustosica: Vesna Vuković

suradnik na istraživanju: Filip Pračić

suradnice: Lidija Butković Mićin, Irena Šimić

 

Program je ostvaren uz podršku Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo.

Godišnji program  BAZE podržava Zaklada “Kultura nova”.

program