INFRASTRUKTURE KULTURE - MIKROPOLITIČKI SEMINAR

Large_mp_infrastrukture

 

subota, 11. 11. 2017.
12:00 – 21:00
BAZA, B. Adžije 11

Infrastruktura je jezično i fizičko čedo modernizacije, pojednostavljeno rečeno: osnovna mreža za nove uvjete življenja, organizaciju života i rada koju vežemo uz industrijske i tehnološke revolucije od devetnaestog stoljeća na ovamo. Pod infrastrukturom i danas prvenstveno mislimo na promet, telekomunikacije, električnu mrežu, vodoopskrbu i nove, nešto manje vidljive, infrastrukturne oblike poput mikrovalova, satelita, ali i novih sustava upravljanja vremenom, prostorom i organizacijom rada. Uz taj period razvoja vezan je i termin „državne infrastrukture“ koji je podrazumijevao da svom tom mrežom upravlja upravo država kao najracionalnija instanca, da bi se od sedamdesetih prvo na Zapadu, a od devedesetih i u postsocijalističkim zemljama, infrastruktura polako počela prepuštati privatnom upravljanju i interesu, uz poslovično slabljenje države i u tom segmentu.

Za svrhe ovog jednodnevnog seminara termin infrastrukture pokušali smo „primijeniti“ na polje kulture, odnosno proizvodnje u kulturi i umjetnosti koji su često (zajedno sa obrazovanjem, znanošću, socijalnom skrbi) ostajali izvan uskog poimanja infrastrukture kao tek fizičke mreže koja nam olakšava život, omogućuje bržu razmjenu i efikasniju komunikaciju. Pitanje, koje smo si stoga kao polazište seminara postavili, glasi: kako su sve ove transformacije i dinamike utjecale na polje kulture i njenu osnovnu infrastrukturu – prostor? Na koji se način transformacija organizacije rada odrazila na kulturnu proizvodnju, a onda i upravljanje prostorom? Je li država kao upravljač infrastrukturom „završena priča“ ili sudionik u novim upravljačkim mehanizmima vođenim porivima racionalizacije s iracionalnim efektima? Na koji način su svi ovi procesi vidljivi u kontekstima koji nisu više „zajednički“ zadnjih 27 godina? Cilj seminara je da kroz različite formate (predavanje, razgovore, izvedbene forme) otvorimo aspekte „infrastrukturnog“ promatranja kulture kao polazišta za buduće nadgradnje.

 

PROGRAM

 

12:00 – 12:30

Uvod u seminar: Infrastrukture kulture i „razvojne perspektive“

Mario Kikaš

 

12:30 - 13:30

Lidija Krienzer-Radojević: Neoliberalna transformacija javnog interesa

Izlaganje u svoje središte stavlja pitanje razumijevanja javnog interesa u specifičnim uvjetima nacionalne razvijene i kompetitivne države centra. Ili, konkretnije: kako razumjeti javni interes u tom specifičnom historijskom kontekstu te koje su posljedice njegovog razumijevanja na promjene u upravljanju, primjerice, javnom infrastrukturom. Javno, odnosno njegova definicija i razumijevanje, su historijski specifični i rezultat određenih društvenih odnosa i ideoloških borbi unutar samog društva. Kroz razvoj kapitalizma proizvodne snage društva dolaze u sukob s postojećim proizvodnim odnosima, što rezultira stalnom transformacijom ekonomskih struktura društva u okviru specifičnih institucionalnih formi, odnosno – države. U jeku neoliberalne globalizacije kapital postaje sve više međunarodan, što ima velik utjecaj na transformaciju države, a način kako država sebe razumije i organizira uvelike ovisi o tom kontekstu, kao i o specifičnim historijskim putevima razvoja i ekonomskim odnosima, klasnom sastavu, odnosima društvene moći i sl. Globalni proces valorizacije i akumulacije nije više u rukama i pod kontrolom pojedinačnih država, ali i dalje se mora implementirati i pravno regulirati na nacionalnim razinama: primjerice, proširenje prava privatnog vlasništva/vlasnika da bi se otvorile nove prilike za investicije, ali uz kontroliranje društvenih konflikta unutar vlastitih granica. Sve su to novi uvjeti državnog intervencionizma koji su se stubokom promijenili i na koje će biti stavljen središnji fokus u ovom izlaganju.

 

13:30 - 14:00

Pauza

 

14:00 – 14:45

Miloš Miletić: Ima li za nas mesta u Domu kulture?

U izlaganju bih otvorio nekoliko problemskih crtica o prostorima kulture ili prostora za kulturne radnike. Osvrnuo bih se na iskustvo učešća u programu Dodatno/dopunska nastava u Domu omladine Beograd (DOB), koji je realizovan u junu i julu 2017, kao i na dešavanja oko Doma kulture Studentski grad (DKSG). Jedno od pitanje je da li su prostori koje mi nazivamo javnim i "našim", a koji su nastali u SFRJ (SKC, Dom omladine, DKSG), ikada bili "naši" i da li je njihova uloga bila emancipatorska ili su oni služili za "kontrolisanje" bunta i kulturno profilisanje. 

Naslov i neke od teza su proistekle iz teksta neformalno okupljene grupe u čijem sastavu se nalaze: Mirjana Dragosavljević, Isidora Ilić, Miloš Miletić, Mirjana Radovanović, Nenad Porobić, Danilo Prnjat i Boško Prostran. Tekst je bio prvi puta objavljen na engleskom jeziku u: Houses of Culture – Yesterday, Today and Tomorrow (field research notes: Serbia, Russia, Sweden, Italy, Kazakhstan), newspaper Chto Delat?, issue 38, August 2016.

 

14:50 – 15:35

Izidor Barši: Borba za Rog – između politike i kulture

Tvornica Rog ima raznoliku socio-političku povijest u različitim ekonomskim i političkim režimima, od kojih je nama najzanimljivija ona tranzicijska (1990-te) i posttranzicijska s neoliberalnim ekonomskim procesima i menadžerskim tipom političke racionalnosti primijenjene na grad. U izlaganju ću ocrtati recentnu povijest Roga i njegova skvotiranja i pokušaje gradske vlasti da izbaci korisnike iz prostora koji koriste 11 godina. Iz tih posljednjih događaja proizlaze i neka pitanja kojima ću se baviti u izlaganju, poput dinamike neformalnih zajednica koje nastaju u takvim prostorima: koji su pozitivni aspekti takvih zajednica i individualnog sudjelovanja u njima, a koje su slabosti koje pojedinca udaljavaju od takvog tipa organiziranja i stvaraju frustracije.

 

15:40 – 16:25

Ines Tanović: Borba za javni muzej koja još traje

Građanska akcija pod nazivom „ Ja sam muzej“, kojom se zahtijevalo hitno rješenje pravno-financijskog statusa Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i njegovih radnika i radnica, održana je u kolovozu i rujnu 2015. godine. Najveća i najznačajnija muzejska i naučna institucija u Bosni i Hercegovini bila je zatvorena skoro tri godine te prepuštena na brigu i savjest jedino muzejskom osoblju koje je cijelo to vrijeme održavalo muzejske zbirke i zgrade i sprječavalo uništenje više of 4 miliona eksponata. Umjesto hvalospjeva radnici su nerijetko u javnosti bili optuživani za nemar, neodgovornost i nesposobnost upravljanja institucijom (loš menadžment), čime su se ignorirali stvarni uzroci problema – neriješen pravni status Muzeja (s još šest kulturno-naučnih institucija od državnog značaja Zemaljski muzej nalazi se u tzv. pravnom vakuumu – država BiH nikada Muzej nije priznala kao državnu instituciju čime je de facto ostao bez osnivača, a time i bez financijske potpore) te nemar i potpuna nezainteresiranost odgovornih političkih elita. Tijekom 45 dana trajanja građanske akcije na simboličnim dežurstvima u Muzeju okupilo se više od 4000 građana iz raznih društvenih sfera koji su se na različite načine solidarizirali s radnicima/ama Muzeja. Akcija je okončana 15. rujna, potpisivanjem memoranduma o financiranju Muzeja do kraja 2018. godine i njegovim ponovnim otvaranjem. Do danas, pravno, a time ni trajno financijsko rješenje, još uvijek nije pronađeno.

 

16:30 – 17:30

Pauza

 

17:30 – 18:45

Mila Pavićević: izvedbeno predavanje

Izvedba je nova etapa rada Obiteljski album – spekulacije o budućnosti, nastalog prošle godine u produkciji Pogona - zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade i Muzeja neprekinutih veza. Obiteljski album Mile Pavičević slaže se od niza narativa koji se bave pojmom doma: kroz osobna sjećanja (autorice i sudionika) i priče vezane za pitanje doma i stanovanja, izmiješane s povijesnim neistinama i fikcijama sadašnjosti, spekulira i o nekom domu u budućnosti. Izvedbeno predavanje bavi se pitanjem doma kao radnog prostora.

 

19:00 – 21:00

Zaključni razgovor i diskusija

sudjeluju: Marta Kiš (Kultura promjene SC-a Zagreb), Ivana Rončević i Ana Jelušić (Plenum Zagrebačkog plesnog centra), Mario Kikaš (moderira)

 

Seminar je osmišljen u suradnji s Mariom Kikašem.

 

financijski podupiru: Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba

program