WILLIAM MORRIS: O UMJETNOSTI I SOCIJALIZMU

izdavač: [BLOK] | Lokalna baza za osvježavanje kulture

Biblioteka Tendencija

urednice biblioteke: Ana Kutleša, Ivana Hanaček, Vesna Vuković

urednica izdanja: Vesna Vuković

izvršna urednica: Barbara Gregov

prijevod: Luiza Bouharaoua i Vesna Vuković

dizajn: Hrvoje Živčić

jezik: hrvatski

godina izdanja: 2019.

 

"Arhitekt, dizajner, dekorater, tiskar, pjesnik, prozaik, zanatlija, prevoditelj, predavač, politički organizator i socijalist – sve su te uloge za njega bile nerazdvojne, kao što je u krajnjoj konsekvenci njegova učenja i umjetnost bila nerazvojna od života. (…)

Za nas je u ovoj prilici najvažnije istaknuti Thompsonov zaključak kako je Morris bio 'prvi kreativni umjetnik visokog kalibra u čitavoj povijesti koji je svjesno i bez trunke kompromisa stao uz revolucionarnu radničku klasu'. Morris je, prigrlivši marksizam, uvidio da su bijeda i ružnoća svijeta koje je toliko mrzio neodvojive od društvenoga i ekonomskoga sistema u kojem nastaju, a da je regeneracija umjetnosti (i života) fundamentalno političko, a ne isključivo ni prvenstveno umjetničko pitanje. Unatoč tome, ili možda upravo stoga, Morris i njegovo djelo, u svim njegovim pojavnim oblicima, ostali su marginalna tema u okvirima proučavanja angažirane umjetnosti, kako se ona danas poima. No, namjera ove knjige nije lamentirati nad ovom nesretnom okolnosti, već udahnuti svjež život Morrisovu teoretiziranju 'nižih umjetnosti' i – prije svega – njegovu odvažnom konceptu rada. (…) 

Za marksizam se zainteresirao u svojim kasnim 40-ima, a za socijalizam se opredijelio na pragu 50-ih godina života. Tu smo povukli i demarkacijsku liniju u izboru tekstova uključenih u ovo izdanje. Naime, izbor koji imate pred sobom okuplja izabrane tekstove iz posljednjega desetljeća njegova života, kad je postao borbeni socijalist i zagovornik primijenjene umjetnosti. Okupljeni na jednom mjestu, ti tekstovi artikuliraju njegove ključne uvide na relaciji umjetnost–socijalizam, a koji bi se mogli sabrati u sljedeću dvočlanu formulu: umjetnost je osuđena na propast, ukoliko ne postane narodna umjetnost i – kao drugo – radnik mora biti umjetnik, a umjetnik radnik." 

(iz Predgovora)

 

Izdavanje publikacije financijski podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe iz sredstava Ministarstva vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke.Ova publikacija ili njezini dijelovi mogu se koristiti bez naknade uz obavezno navođenje izvora. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost izdavača i ne odražava stavove Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.


PUBLIKACIJA SE MOŽE NABAVITI U BAZI.