TAMARA BJAŽIĆ KLARIN: DRUŠTVENI ANGAŽMAN U ARHITEKURI 1930-IH

predavanje uz izložbu "Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja"

četvrtak, 16.2.2017. u 19 h
BAZA, B. Adžije 11, Zagreb

 

Zagrebačku arhitektonsku scenu početkom 1930-ih obilježavaju ideološki prijepori unutar na prvi pogled homogenog korpusa novoga građenja, između inženjera i epigona. Naime, dok prvi po uzoru na Weimarsku Republiku i Sovjetski Savez u novom građenju prepoznaju alat za rješavanje nagomilanih društvenih problema, drugi ga diskreditirajući napore „poštenih ljudi“ i dalje tretiraju kao novi arhitektonski stil ignorirajući u potpunosti njegove političke konotacije. U trenutku kada je gospodarska kriza u Jugoslaviji početkom 1930-ih dosegnula svoj vrhunac, grupa mladih arhitekata, okupljenih u Udruženju umjetnika Zemlja i Radnoj grupi Zagreb, spremno preuzima svoj dio društvene odgovornosti i ukazuje na najveći socijalni i urbanistički problem međuratnog Zagreba zanemarivan od državnih, ali i općinskih vlasti – radničke slumove, tj. nehumane stambene uvjete u kojima živi jedna četvrtina Zagrepčana.

 

Zahvaljujući sudjelovanju na Četvrtom kongresu Međunarodnog kongresa moderne arhitekture (CIAM) u Ateni 1933. godine Radna grupa Zagreb, ujedno i nacionalna grupa CIAM-a za Jugoslaviju, izradila je kompleksnu analitičku studiju stambenih prilika Zagreba. Grupa ulazi u samu srž stambene problematike -  međuzavisnost društvenog statusa stanara i kvalitete njihovog stanovanja, a glavnim krivcem imenuje liberalni kapitalizam. To elaborira na konkretnim primjerima, a rezultate istraživanja, s naglaskom na teškim životnim prilikama zagrebačkog proletarijata, prezentira u tematskoj cjelini Kuća i život na Četvrtoj izložbi Zemlje u zimu 1932. u Umjetničkom paviljonu, najelitnijem zagrebačkom izložbenom prostoru . Dok je izložba zbog velikog interesa javnosti, poglavito radnika, bila produžena za tjedan dana vlasti su je smatrale komunističkom propagandom.

 

Koristeći isti istraživački i izložbeni koncept, Stjepan Planić, po broju javnih istupa najaktivniji arhitekt Zemljaš, obradio je temu stanovanja na selu u sklopu Pete izložbe Zemlje na istome mjestu 1934. Izložbe stambenih prilika četvrtog staleža (radnika i seljaka), zajedno s trećom izložbom Zemlje koja je 1931. prvi put regrutirala veći broj arhitekata, bile su vrhunac zajedničkog, društveno angažiranog djelovanja arhitekata u razdoblju između dva svjetska rata. Među ostalim akcijama bila su javna predavanja u Pučkome učilištu, članci u časopisima lijeve političke provenijencije, publikacija Problemi savremene arhitekture – Progres arhitekture treba znati izravno inicirana Trećom izložbom Zemlje te zajednički nastupi prema Klubu arhitekata sekcije Zagreb Udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata (UJIA) i gradskim vlastima.

 

Uz dokumentarističke izložbene cjeline Kuća i život i Selo, kao i ostale zajedničke akcije arhitekata izravno ili neizravno povezanih s grupom Zemlja, predavanje će se osvrnuti i na historijat njihovog umrežavanja. U sklopu predavanja bit će prikazani i mrežni prikazi izložbi grupe Zemlja izrađeni u sklopu znanstvenog projekta ARTNET – Moderne i suvremene umjetničke mreže, umjetničke grupe i udruženja. Organizacijski i komunikacijski modeli suradničkih umjetničkih praksi 20. i 21. stoljeća Instituta za povijest umjetnosti podržanog od Hrvatske zaklade za znanost.

 

Tamara Bjažić Klarin znanstvena je suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Područje njezinog znanstvenog interesa je povijest i teorija arhitekture i urbanizma 19. i 20. stoljeća. Autorica je knjige Ernest Weissmann: društveno angažirana arhitektura 1926. – 1939. nagrađene poveljom DPUH te više poglavlja u knjigama, znanstvenih radova, enciklopedijskih natuknica i izlaganja na znanstvenim skupovima. Sudjelovala je na više znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu. Koautorica je scenarija dokumentarnih filmova o arhitektima Ivanu Vitiću, Bogdanu Budimirovu i Andriji Mutnjakoviću te scenaristica emisije Trikultura – arhitektura i dizajn Hrvatske televizije (2013. – 2016.). Stipendistica je Vlade Republike Francuske i Švicarske nacionalne zaklade za znanost. Zahvaljujući potonjoj bila je akademski gost na Institutu za povijest i teoriju arhitekture ETH Zürich.

 

 

Predavanje je dio programa Mikropolitike koji financiraju Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.

Izložba "Problem umjetnosti kolektiva" nastala je u okviru projekta Kartografija otpora koji Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe organizira u partnerstvu s [BLOK]-om.

 

Large_2017_zemlja_blok_bjazic_klarin_vizual